Prostata: Zašto je važna, koje su njene funkcije i kako prepoznati probleme?

Prostata je mala žlijezda muškog reproduktivnog sistema koja ima važnu ulogu u stvaranju sjemene tečnosti i nalazi se neposredno ispod mokraćne bešike, oko početnog dijela mokraćne cijevi. Iako je veličine približno oraha kod mlađih muškaraca, njen položaj znači da promjene na prostati mogu uticati ne samo, na reproduktivno zdravlje već i na mokrenje.

Problemi sa prostatom postaju češći s godinama, ali se mogu javiti i kod mlađih muškaraca. Najčešća stanja uključuju prostatitis odnosno upalu prostate, benignu hiperplaziju prostate (BHP) i rak prostate. Važno je znati da slične simptome mogu izazvati različita stanja, pa učestalo mokrenje, slabiji mlaz urina ili bol ne znače automatski da postoji jedna određena bolest.

Zato je razumijevanje funkcije prostate, simptoma problema s prostatom, mogućnosti dijagnostike i faktora rizika važan dio brige o muškom zdravlju. 

Prostata: Zašto je važna, koje su njene funkcije i kako prepoznati probleme?

Ovaj tekst objašnjava šta je prostata, čemu služi, šta se dešava kada se uveća ili upali, koji simptomi zahtijevaju pregled i šta muškarci treba da znaju o PSA testu.

Važna napomena: Ovaj članak je informativnog karaktera i ne zamjenjuje pregled, dijagnozu ili savjet ljekara. Ako imate nove, uporne ili izražene simptome mokraćnog ili reproduktivnog sistema, razgovarajte sa ljekarom ili urologom.

Šta je prostata?

Prostata je mala žlijezda koja pripada muškom reproduktivnom sistemu. Nalazi se ispod mokraćne bešike i ispred završnog dijela debelog crijeva, odnosno rektuma. Kroz prostatu prolazi dio mokraćne cijevi, kanala kojim urin izlazi iz mokraćne bešike.

Upravo zbog ovog anatomskog položaja prostata može uticati na mokrenje kada se poveća ili kada dođe do upale.

Glavna funkcija prostate je stvaranje tečnosti koja ulazi u sastav sjemena. Prostatna tečnost doprinosi uslovima koji omogućavaju normalno funkcionisanje spermatozoida i time ima značajnu ulogu u muškoj plodnosti.

Prostata se prirodno mijenja tokom života. Kod mnogih muškaraca postepeno povećanje prostate povezano je sa starenjem. Samo povećanje prostate nije isto što i rak prostate, benigna hiperplazija prostate je nekancerogeno povećanje prostate.

Koja je funkcija prostate?

Kada se govori o tome zašto je prostata važna, najvažnije je razumjeti da ona nije organ koji ima samo, jednu ulogu.

1. Stvara dio sjemene tečnosti

Prostata proizvodi tečnost koja postaje dio ejakulata. Ta tečnost ima važnu ulogu u reproduktivnoj funkciji muškarca.

2. Povezana je s funkcijom mokraćnog sistema

Iako prostata pripada reproduktivnom sistemu, njena lokacija je neposredno povezana s mokraćnim putevima.

Mokraćna cijev prolazi kroz prostatu. Zbog toga povećanje prostate može pritiskati mokraćnu cijev i otežavati protok urina. Kod benigne hiperplazije prostate upravo to može dovesti do simptoma kao što su slabiji mlaz, otežan početak mokrenja i češće mokrenje.

3. Ima značaj za reproduktivno zdravlje

Prostata je dio muškog reproduktivnog sistema i njena tečnost učestvuje u formiranju sjemena. Zbog toga bolesti prostate mogu biti povezane i sa seksualnim ili reproduktivnim tegobama.

Ipak, važno je naglasiti da se simptomi i posljedice razlikuju od čovjeka do čovjeka i zavise od konkretnog stanja.

Kako se prostata mijenja s godinama?

Jedna od najvažnijih stvari koju muškarci treba da znaju jeste da se prostata tokom života može mijenjati.

Benigna hiperplazija prostate, poznata kao BHP, najčešći je problem prostate kod starijih muškaraca, dok prostatitis češće pogađa mlađe muškarce.

Kod BHP dolazi do nekancerogenog povećanja prostate. Kada povećana prostata pritisne mokraćnu cijev, mogu se pojaviti različiti problemi sa mokrenjem.

To znači da promjene poput češćeg ustajanja noću radi mokrenja ne treba jednostavno pripisati „normalnom starenju“. Iako mogu biti povezane s godinama, mogu biti i znak stanja koje je moguće procijeniti i liječiti.

Koji su najčešći problemi s prostatom?

Tri važna stanja koja se najčešće povezuju sa prostatom su:

• prostatitis ili upala prostate;
• benigna hiperplazija prostate (BHP) - nekancerogeno povećanje prostate;
• rak prostate - zloćudna bolest prostate.

Ova stanja nisu ista i zahtijevaju različit pristup.

Prostatitis ili upala prostate

Prostatitis označava upalu prostate i može biti veoma neugodan. Postoji više oblika prostatitisa, uključujući akutni bakterijski prostatitis, hronični bakterijski prostatitis i hronični prostatitis odnosno sindrom hroničnog karličnog bola.

Simptomi zavise od vrste prostatitisa.

Mogu uključivati:

• peckanje ili bol prilikom mokrenja;
• učestalu potrebu za mokrenjem;
• hitnu potrebu za mokrenjem;
• slab ili isprekidan mlaz;
• bol u donjem dijelu stomaka;
• bol u preponama;
• bol u području između skrotuma i anusa;
• bol u donjem dijelu leđa;
• bol tokom ili nakon ejakulacije.

Kod akutnog bakterijskog prostatitisa simptomi mogu nastupiti naglo i biti izraženi. Mogu se javiti temperatura, drhtavica, bolovi u tijelu, mučnina ili povraćanje.

Takva klinička slika zahtijeva brzu medicinsku procjenu.

Benigna hiperplazija prostate - BHP

Benigna hiperplazija prostate je nekancerogeno povećanje prostate.

BHP postaje sve češća sa starenjem. Kada se prostata poveća, može pritiskati mokraćnu cijev i otežavati protok urina.

Najčešći simptomi mogu uključivati:

• slabiji mlaz urina;
• otežan početak mokrenja;
• prekidanje mlaza;
• češće mokrenje;
• iznenadnu potrebu za mokrenjem;
• noćno mokrenje;
• osjećaj nepotpunog pražnjenja bešike;
• kapanje urina nakon mokrenja.

Intenzitet simptoma može značajno varirati. Neki muškarci imaju povećanu prostatu uz malo tegoba, dok kod drugih simptomi mogu značajno uticati na svakodnevni život i san.

Rak prostate

Rak prostate nastaje kada se ćelije prostate počnu nekontrolisano razmnožavati.

Važno je znati da rak prostate u početku često ne izaziva simptome. Zbog toga odsustvo tegoba ne znači nužno da je rizik nula. Većina muškaraca s rakom prostate nema simptome.

Kada se simptomi pojave, mogu uključivati:

• otežan početak mokrenja;
• slab ili isprekidan mlaz;
• učestalo mokrenje, posebno noću;
• osjećaj nepotpunog pražnjenja bešike;
• bol ili peckanje pri mokrenju;
• krv u urinu ili sjemenu;
• bol u leđima, kukovima ili karlici koji ne prolazi;
• bolnu ejakulaciju.

Međutim, nijedan od ovih simptoma sam po sebi ne dokazuje rak prostate. Slične tegobe mogu se javiti kod BHP-a, prostatitisa ili drugih problema mokraćnog sistema.

Kako prepoznati da prostata možda pravi problem?

Promjene u mokrenju često su prvi znak da bi trebalo obratiti pažnju.

Posebno je važno razgovarati sa ljekarom ako primijetite da:

• mnogo češće mokrite nego, ranije;
• morate ustajati više puta tokom noći;
• teško započinjete mokrenje;
• mlaz urina postaje slabiji;
• mlaz se prekida;
• imate osjećaj da ne možete potpuno isprazniti bešiku;
• morate hitno tražiti toalet;
• osjećate bol ili peckanje;
• primijetite krv u urinu ili sjemenu;
• imate bol u karlici, donjem dijelu leđa ili području genitalija;
• primijetite promjene povezane s ejakulacijom.

Nije dobro pokušavati sami zaključiti da li je riječ o „prostati“ samo, na osnovu jednog simptoma. Za pravilnu procjenu potrebno je uzeti u obzir godine, trajanje tegoba, druge simptome, lijekove, ranije bolesti i nalaze pregleda.

Kada treba hitno potražiti medicinsku pomoć?

Neki simptomi ne bi trebalo da čekaju redovni termin.

Ako muškarac uopšte ne može mokriti, to zahtijeva hitnu medicinsku procjenu.

Takođe, hitnu procjenu zahtijevaju izražena potreba za mokrenjem praćena temperaturom i drhtavicom, krv u urinu ili jaka bol u donjem dijelu stomaka i mokraćnim putevima. Nemogućnost mokrenja, bolno i učestalo mokrenje uz temperaturu i drhtavicu, krv u urinu i izraženu bol predstavljaju situacije kada treba odmah potražiti medicinsku pomoć.

Kako se ispituje zdravlje prostate?

Procjena prostate ne zasniva se samo, na jednom testu.

Ljekar može uzeti detaljnu anamnezu, razgovarati o simptomima i porodičnoj istoriji, obaviti fizički pregled i po potrebi preporučiti laboratorijske ili druge pretrage. Procjena može uključivati pregled prostate, analize urina i krvi, ultrazvučne pretrage i, kada je potrebno, biopsiju prostate.

Preporučujemo:

Zdrave alternative krekerima: Ukusne i hranljive zamjene za svaki dan

Špargle sa pršutom recept: Jednostavno i ukusno jelo iz rerne

Kiflice s čokoladom: Mekane, mirisne i jednostavne kiflice koje uvijek uspijevaju

Digitalni rektalni pregled

Digitalni rektalni pregled, odnosno DRE, može omogućiti ljekaru da procijeni veličinu i određene karakteristike prostate.

Iako mnogim muškarcima ovaj pregled može biti neprijatan, traje kratko i predstavlja jedan od načina procjene prostate.

Odluka o tome da li je pregled potreban zavisi od individualne situacije.

PSA test

PSA je skraćenica za prostata-specifični antigen, protein koji proizvodi prostata.

PSA test je krvna analiza kojom se mjeri količina PSA u krvi. Povišen PSA može biti povezan s rakom prostate, ali može biti povišen i zbog benignog uvećanja prostate ili prostatitisa. Zato povišen PSA nije isto što i dijagnoza raka.

Ovo je jedna od najvažnijih činjenica koju treba znati prije testiranja.

Jedan rezultat PSA ne treba tumačiti izolovano. Ljekar može uzeti u obzir vrijednost PSA, godine, simptome, porodičnu istoriju i druge faktore kako bi procijenio šta je potrebno dalje uraditi.

Da li svaki muškarac treba da radi PSA test?

Ne postoji univerzalna odluka koja odgovara svakom muškarcu.

PSA testiranje ima potencijalne koristi, ali i moguće nedostatke. Povišen rezultat može dovesti do dodatnih pregleda i biopsije, a neki pronađeni karcinomi rastu veoma sporo i možda nikada ne bi izazvali ozbiljan problem. Zbog toga odluku o skriningu treba donositi individualno, nakon razgovora s ljekarom o koristima, rizicima i ličnim faktorima rizika.

Prema preporuci USPSTF-a iz 2018. godine, muškarci od 55 do 69 godina treba individualno da odluče o PSA skriningu nakon razgovora s ljekarom, dok se rutinsko skrining testiranje muškaraca od 70 i više godina ne preporučuje prema toj smjernici.

Pošto se preporuke i klinička praksa mogu razlikovati u zavisnosti od zemlje, zdravstvenog sistema i individualnog rizika, najbolje je odluku o skriningu donijeti sa svojim ljekarom.

Ko ima veći rizik od raka prostate?

Rizik od raka prostate raste sa godinama. CDC navodi da je starija životna dob najčešći faktor rizika.

Važnu ulogu može imati i porodična istorija.

Posebno je važno obavijestiti ljekara ako je bliski član porodice, poput oca ili brata, imao rak prostate.

Određene nasljedne genetske promjene takođe mogu povećati rizik. Porodična istorija određenih drugih karcinoma može biti važna u procjeni genetskog rizika.

Zbog toga razgovor o porodičnoj istoriji nije samo, formalnost. Podaci o bolestima roditelja, braće i drugih bliskih članova porodice mogu pomoći ljekaru da bolje procijeni individualni rizik.

Da li je povećana prostata isto što i rak prostate?

Ne. Ovo je jedna od najčešćih zabluda.

Benigna hiperplazija prostate predstavlja nekancerogeno povećanje prostate. Može izazvati vrlo neugodne probleme sa mokrenjem, ali sama po sebi nije rak.

S druge strane, rak prostate je zloćudna bolest.

Problem nastaje zato što se određeni simptomi mogu preklapati. Na primjer, slabiji mlaz urina može se javiti kod BHP-a, ali i kod drugih stanja.

Zato nije dobro postavljati samodijagnozu na osnovu simptoma.

Može li se zdravlje prostate zaštititi?

Ne postoji jednostavan način kojim bi se garantovalo da muškarac nikada neće razviti problem prostate.

Istraživači nisu pronašli sigurne načine za potpunu prevenciju problema s prostatom. Međutim, poznavanje simptoma i faktora rizika, kao i razgovor sa ljekarom o potrebnim pregledima, mogu pomoći u pravovremenom prepoznavanju problema.

Zbog toga je korisnije govoriti o brizi za zdravlje nego, o obećanju da će određena namirnica, suplement ili „prirodni lijek“ spriječiti bolest prostate.

Ishrana i prostata - šta je važno znati?

Na internetu postoji veliki broj tvrdnji o namirnicama koje navodno „čiste“, „smanjuju“ ili „liječe“ prostatu.

Takve tvrdnje treba posmatrati oprezno.

Ne postoji jedna namirnica koja može zamijeniti medicinsku procjenu ili liječenje bolesti prostate. Istraživači nisu utvrdili da ishrana i nutritivne navike imaju jednostavnu dokazanu ulogu u uzrokovanju ili prevenciji problema s prostatom.

To ne znači da zdrava ishrana nije važna za opšte zdravlje. Naprotiv, uravnotežena ishrana, odgovarajuća fizička aktivnost, održavanje zdrave tjelesne mase i izbjegavanje štetnih navika dio su opšteg pristupa zdravlju.

Ali nijednu od tih navika ne treba predstavljati kao zamjenu za pregled kada postoje simptomi.

Da li suplementi mogu pomoći prostati?

Suplementi se često reklamiraju kao proizvodi za „zdravu prostatu“.

Međutim, činjenica da se neki proizvod prodaje za zdravlje prostate ne znači da je dokazano efikasan za određenu bolest.

Poseban oprez potreban je kod muškaraca koji već uzimaju lijekove, jer suplementi mogu imati interakcije s terapijom.

Ako razmišljate o suplementu za prostatu, najbolje je da prije upotrebe razgovarate s ljekarom ili farmaceutom.

Prostata i seksualno zdravlje

Zdravlje prostate može biti povezano sa seksualnom funkcijom, ali problemi poput smetnji pri ejakulaciji, bola tokom odnosa ili erektilnih problema ne treba automatski pripisivati prostati.

Neka oboljenja prostate mogu biti povezana sa seksualnim simptomima, dok i njihovo liječenje može uticati na seksualnu funkciju.

Zato je važno otvoreno razgovarati s ljekarom o svim simptomima, čak i ako su neprijatni za spominjanje.

Što ljekar ima potpuniju sliku, to je lakše procijeniti koji pregledi ili tretmani mogu biti potrebni.

Šta muškarac može pratiti kod kuće?

Ne postoji kućni test koji može zamijeniti medicinsku procjenu prostate, ali korisno je obratiti pažnju na promjene.

Možete pratiti:

• koliko često mokrite;
• koliko puta ustajete tokom noći;
• da li je mlaz urina slabiji nego, ranije;
• da li imate problem da započnete mokrenje;
• da li osjećate hitnu potrebu za mokrenjem;
• da li imate bol ili peckanje;
• da li imate osjećaj nepotpunog pražnjenja bešike;
• da li primjećujete krv u urinu ili sjemenu;
• da li postoje bolovi u karlici ili donjem dijelu leđa.

Ako se simptomi ponavljaju ili pogoršavaju, korisno je zapisati kada se javljaju i koliko dugo traju. Takve informacije mogu pomoći ljekaru tokom razgovora.

Najčešće zablude o prostati

„Ako imam problema s mokrenjem, sigurno imam povećanu prostatu.“

Ne nužno.

Probleme s mokrenjem mogu izazvati različita stanja, uključujući BHP, prostatitis, infekcije i druge poremećaje mokraćnog sistema.

„Povećana prostata znači rak.“

Ne. BHP je nekancerogeno povećanje prostate.

„Normalan PSA znači da sigurno nemam rak prostate.“

PSA je koristan, ali nije savršen test. Niti jedan pojedinačni rezultat ne treba posmatrati kao apsolutnu potvrdu ili isključenje bolesti.

„Ako nemam simptome, prostata je sigurno zdrava.“

Ne uvijek.

Rak prostate naročito u ranijim fazama često može proći bez simptoma.

„Svi muškarci treba da rade isti pregled u istoj dobi.“

Ne nužno.

Odluka o skriningu zavisi od dobi, rizika, porodične istorije, zdravstvenog stanja i razgovora s ljekarom.

Kada razgovarati s urologom?

Urolog je ljekar specijalizovan za bolesti mokraćnog i muškog reproduktivnog sistema.

Razgovor s urologom može biti koristan ako imate trajne ili ponavljane probleme sa mokrenjem, bolove u području karlice, krv u urinu ili sjemenu, abnormalne rezultate određenih testova ili povećan rizik za rak prostate.

Posebno je važno ne odlagati pregled samo, zato što su simptomi blagi.

Rano obraćanje ljekaru ne znači da imate ozbiljnu bolest. Naprotiv, često omogućava da se uzrok simptoma razjasni prije nego, što problem značajno utiče na kvalitet života.

Šta je najvažnije zapamtiti o prostati?

Prostata je mala, ali funkcionalno važna žlijezda. Njena osnovna uloga je stvaranje tečnosti koja ulazi u sastav sjemena, ali zbog njenog položaja neposredno uz mokraćnu cijev problemi s prostatom mogu uticati i na mokrenje.

Najčešći problemi uključuju prostatitis, benignu hiperplaziju prostate i rak prostate. Oni se razlikuju po uzroku, simptomima, rizicima i načinu liječenja.

Zato je korisno zapamtiti nekoliko jednostavnih pravila:

• promjene u mokrenju ne treba automatski pripisivati starenju;
• povećana prostata nije isto što i rak;
• simptomi prostatitisa mogu biti vrlo izraženi;
• rak prostate može dugo proći bez simptoma;
• PSA nije test koji samostalno postavlja dijagnozu raka;
• porodična istorija može biti važna za procjenu rizika;
• odluke o skriningu treba donositi individualno s ljekarom;
• nemogućnost mokrenja, krv u urinu, jaka bol ili temperatura uz izražene urinarne simptome zahtijevaju brzu medicinsku procjenu.

Česta pitanja o prostati

Šta je prostata?

Prostata je mala žlijezda muškog reproduktivnog sistema koja se nalazi ispod mokraćne bešike i okružuje početni dio mokraćne cijevi. Proizvodi tečnost koja je dio sjemena.

Čemu služi prostata?

Njena glavna funkcija je stvaranje prostatne tečnosti koja ulazi u sastav sjemena i doprinosi reproduktivnoj funkciji muškarca.

Koji su prvi simptomi problema s prostatom?

Mogu se javiti učestalo mokrenje, slabiji mlaz, otežan početak mokrenja, noćno mokrenje, osjećaj nepotpunog pražnjenja bešike, bol ili peckanje. Međutim, simptomi zavise od uzroka.

Da li je često mokrenje znak problema s prostatom?

Može biti, posebno kod BHP-a, ali često mokrenje mogu izazvati i druga stanja. Zato je za pravilno utvrđivanje uzroka potreban razgovor s ljekarom.

Da li je povišen PSA uvijek znak raka prostate?

Ne. PSA može biti povišen i kod benignog povećanja prostate ili prostatitisa.

Da li muškarci bez simptoma treba da kontrolišu prostatu?

Odluka o skriningu zavisi od individualnog rizika i dobi. PSA skrining nije odluka koja se može jednako primijeniti na sve muškarce; treba razgovarati s ljekarom o potencijalnim koristima i rizicima.

Kada je prostata najčešće problematična?

Prostatitis se može javiti u različitim životnim dobima, dok se benigna hiperplazija prostate najčešće povezuje sa starijom životnom dobi.

Može li se povećana prostata vratiti na normalnu veličinu sama od sebe?

To zavisi od uzroka i individualnog slučaja. Ako povećanje prostate izaziva simptome, ljekar može preporučiti praćenje, promjene životnih navika, lijekove ili druge metode liječenja, u zavisnosti od težine problema.

Zaključak

Prostata je važan organ muškog reproduktivnog sistema, ali zbog svog položaja ima direktnu vezu i sa funkcijom mokraćnog sistema. Njene promjene mogu izazvati tegobe koje utiču na mokrenje, san, svakodnevne aktivnosti, seksualno zdravlje i kvalitet života.

Najvažnije je ne ignorisati nove ili uporne simptome. Slabiji mlaz, učestalo noćno mokrenje, otežan početak mokrenja, bol, krv u urinu ili sjemenu i druge neuobičajene promjene nisu nešto što treba samostalno dijagnostikovati.

Istovremeno, nije razlog za paniku svaki simptom. BHP, prostatitis i rak prostate nisu ista oboljenja, a mnoge tegobe imaju uzroke koji se mogu uspješno liječiti ili kontrolisati.

Briga o prostati zato ne treba da se zasniva na strahu, reklamama za „čudotvorne“ preparate ili samostalnom tumačenju jednog laboratorijskog nalaza. Najbolji pristup je informisan razgovor s ljekarom, poznavanje vlastitih faktora rizika i pravovremena procjena simptoma.