Prevencija trovanja hranom: 10 grešaka koje mogu ugroziti vaše zdravlje
Trovanje hranom može se dogoditi mnogo lakše nego, što mislimo. Hrana može izgledati, mirisati i imati sasvim normalan ukus, a ipak sadržavati bakterije, viruse, parazite, toksine ili druge štetne materije. Upravo zato prevencija trovanja hranom ne počinje tek kada se pojave simptomi, već mnogo ranije, prilikom kupovine, čuvanja, pripreme, kuvanja i posluživanja hrane.
Dobre navike u kuhinji mogu značajno smanjiti rizik od bolesti koje se prenose hranom. Svjetska zdravstvena organizacija sigurnost hrane zasniva na pet osnovnih principa: održavanju higijene, odvajanju sirove od kuhane hrane, temeljnom kuvanju, čuvanju hrane na sigurnim temperaturama te korištenju sigurne vode i kvalitetnih sirovina.
 |
| Prevencija trovanja hranom: 10 grešaka koje mogu ugroziti vaše zdravlje |
U nastavku donosimo 10 čestih grešaka koje mogu povećati rizik od trovanja hranom, ali i praktične načine da ih izbjegnete kod kuće.
Šta je trovanje hranom?
Trovanje hranom, odnosno bolest koja se prenosi hranom, nastaje nakon konzumiranja hrane ili vode kontaminirane štetnim mikroorganizmima, toksinima, hemikalijama ili drugim opasnim materijama.
Uzročnici mogu biti bakterije poput salmonele i određenih sojeva bakterije E. coli, ali i virusi, paraziti i toksini. Svjetska zdravstvena organizacija navodi da nesigurna hrana može uzrokovati više od 200 različitih bolesti, od proljeva do ozbiljnih zdravstvenih komplikacija.
Važno je razumjeti da kontaminacija hrane nije uvijek vidljiva. Hrana ne mora imati neprijatan miris, promijenjenu boju ili pokvaren ukus da bi predstavljala zdravstveni rizik.
Zato se prevencija trovanja hranom prvenstveno zasniva na pravilnom rukovanju hranom.
Zašto je prevencija trovanja hranom toliko važna?
Bolesti koje se prenose hranom mogu biti blage i kratkotrajne, ali kod određenih osoba mogu izazvati ozbiljne komplikacije.
Posebno su osjetljivi:
- mala djeca;
- starije osobe;
- trudnice;
- osobe sa oslabljenim imunološkim sistemom;
- osobe sa određenim hroničnim bolestima.
Svjetska zdravstvena organizacija posebno ističe da nesigurna hrana neravnomjerno pogađa ranjive grupe, zbog čega pravilno rukovanje hranom u domaćinstvu predstavlja važan dio zaštite zdravlja.
Dobra vijest je da se veliki dio rizika može smanjiti jednostavnim svakodnevnim navikama.
10 grešaka koje mogu dovesti do trovanja hranom
1. Ne perete ruke prije pripreme hrane
Jedna od najjednostavnijih, ali i najvažnijih mjera prevencije trovanja hranom jeste pravilno pranje ruku.
Ruke mogu prenijeti mikroorganizme sa toaleta, kvaka, telefona, sirovog mesa, kućnih ljubimaca i drugih površina direktno na hranu.
Posebno je važno oprati ruke:
- prije pripreme hrane;
- prije jela;
- nakon korištenja toaleta;
- nakon dodirivanja sirovog mesa;
- nakon kontakta sa životinjama;
- nakon iznošenja smeća;
- nakon kašljanja ili kihanja;
- između različitih faza pripreme hrane.
Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje redovno pranje ruku i čišćenje površina i pribora koji dolaze u kontakt sa hranom.
Kako pravilno prati ruke?
Koristite sapun i tekuću vodu i temeljno operite dlanove, nadlanice, prostor između prstiju i područje oko noktiju.
Nije dovoljno samo, kratko isprati ruke vodom.
Ako pripremate obrok za malu djecu, starije osobe ili osobe sa oslabljenim imunitetom, higijena ruku je posebno važna.
2. Koristite istu dasku za sirovo meso i gotovu hranu
Ovo je klasičan primjer unakrsne kontaminacije.
Zamislite da na dasci isiječete sirovu piletinu, a zatim na istoj, neopranjoj dasci narežete paradajz koji ćete pojesti sirov.
Mikroorganizmi sa sirovog mesa mogu se prenijeti na namirnicu koja više neće biti termički obrađena.
Isti problem može nastati i sa noževima, tanjirima, posudama i drugim priborom.
Kako spriječiti unakrsnu kontaminaciju?
Idealno je imati odvojene daske za različite vrste hrane ili barem temeljno oprati i očistiti pribor između korištenja.
Sirovo meso, perad i riba treba da budu odvojeni od hrane koja je spremna za konzumaciju. Svjetska zdravstvena organizacija upravo odvajanje sirove i kuhane hrane navodi kao jedan od pet osnovnih principa sigurnosti hrane.
3. Ostavite kuhanu hranu predugo na sobnoj temperaturi
Čak i ako je hrana bila potpuno kuhana, to ne znači da može neograničeno stajati na kuhinjskom stolu.
Vrijeme i temperatura mogu omogućiti razmnožavanje mikroorganizama.
Poseban oprez potreban je kod:
- kuhanog mesa;
- ribe;
- jaja;
- mliječnih proizvoda;
- gotovih jela;
- riže i drugih kuhanih priloga;
- jela sa sosovima i kremama.
Svjetska zdravstvena organizacija u svojim preporukama navodi da kuhanu hranu ne treba ostavljati na sobnoj temperaturi duže od dva sata, a kvarljivu i kuhanu hranu treba što prije rashladiti.
To je naročito važno tokom toplih ljetnih dana.
Šta uraditi sa ostacima ručka?
Nemojte ih ostavljati satima na stolu "da se potpuno ohlade".
Umjesto toga, postupajte prema sigurnim pravilima hlađenja i čuvanja hrane, koristeći odgovarajuće posude i frižider.
4. Ne provjeravate da li je meso dovoljno termički obrađeno
Boja mesa nije uvijek pouzdan pokazatelj sigurnosti.
Posebno kod mljevenog mesa, piletine i drugih proizvoda životinjskog porijekla važno je postići odgovarajuću unutrašnju temperaturu.
Preporučuje se temeljno kuvanje hrane. Sredina hrane treba doseći najmanje 70 °C kada je to primjenjivo; kuhinjski termometar može biti korisniji od procjene samo, na osnovu izgleda.
Zašto je mljeveno meso posebno važno?
Kod cijelog komada mesa kontaminacija je često koncentrisana na površini, dok se kod mljevenja mikroorganizmi mogu rasporediti kroz cijelu masu.
Zbog toga hamburger ili drugo mljeveno meso zahtijeva odgovarajuću termičku obradu.
Kod piletine je takođe važna temeljna termička obrada.
5. Perete sirovu piletinu ispod slavine
Ovo je navika koju mnogi ljudi imaju, ali može povećati rizik od širenja mikroorganizama po kuhinji.
Prilikom pranja sirove piletine kapljice mogu dospjeti na sudoper, radnu površinu, posuđe ili druge namirnice.
Problem nije samo, u samoj piletini već u tome gdje mogu završiti mikroskopske kapljice.
Umjesto ispiranja sirove piletine, važnije je pravilno je termički obraditi i spriječiti kontakt sa drugim namirnicama.
Ako ste ipak rukovali sirovom piletinom, nakon toga temeljno operite ruke, pribor, radnu površinu i sudoper.
6. Odmrzavate meso na kuhinjskom stolu
Odmrzavanje na sobnoj temperaturi može stvoriti uslove u kojima se površina hrane zagrijava dok unutrašnjost još ostaje zaleđena.
Sigurnije je koristiti odgovarajući način odmrzavanja, poput odmrzavanja u frižideru ili druge metode preporučene za konkretan proizvod.
Preporučuje se da se zamrznuta hrana ne odmrzava na sobnoj temperaturi.
Šta je sa ponovnim zamrzavanjem?
Pravila zavise od toga kako je namirnica odmrznuta i da li je u međuvremenu bila izložena temperaturama koje omogućavaju rast mikroorganizama.
Najsigurnije je pratiti uputstva proizvođača i preporuke za konkretnu namirnicu.
7. Ne obraćate pažnju na rok trajanja i način čuvanja
Datum na pakovanju nije jedina informacija koju treba posmatrati.
Važno je pročitati:
- rok upotrebe;
- uslove skladištenja;
- temperaturu čuvanja;
- uputstvo nakon otvaranja;
- način pripreme;
- eventualna upozorenja proizvođača.
Namirnica može biti problematična i prije isteka roka ako je nepravilno čuvana.
Na primjer, proizvod koji mora biti rashlađen može predstavljati rizik ako je dugo bio na neodgovarajućoj temperaturi.
Ne oslanjajte se samo, na miris
Jedna od najopasnijih zabluda jeste mišljenje:
"Pomirišem hranu i ako dobro miriše, sigurna je."
To nije pouzdana metoda za procjenu mikrobiološke sigurnosti.
Neke opasne bakterije i toksini ne mijenjaju miris, ukus ili izgled hrane na način koji bi čovjek mogao primijetiti.
Zato je pravilno čuvanje hrane mnogo važnije od testiranja hrane mirisanjem.
8. Perete voće i povrće na pogrešan način ili ga uopšte ne perete
Voće i povrće može doći u kontakt sa zemljom, vodom, životinjama, rukama, opremom i različitim površinama tokom proizvodnje, transporta i prodaje.
Posebno je važno temeljno oprati namirnice koje ćete jesti sirove.
Preporučuje se pranje voća i povrća, naročito kada se konzumiraju sirovi.
Da li sapun treba koristiti za pranje voća?
Za svakodnevno pranje hrane nije potrebno koristiti sapun ili sredstva za čišćenje namijenjena površinama.
Voće i povrće treba prati pod sigurnom tekućom vodom i ukloniti vidljivu nečistoću.
Ako je moguće, neke namirnice se mogu oguliti prije konzumiranja.
9. Frižider je pretrpan i hrana nije pravilno raspoređena
Frižider nije samo, mjesto gdje se hrana "stavi da bude hladna".
Način organizacije može uticati na sigurnost hrane.
Sirovo meso, perad i riba treba držati tako da njihovi sokovi ne mogu kapati na gotovu hranu ili namirnice koje se jedu bez kuvanja.
Praktično je sirove proizvode držati u zatvorenim posudama ili na mjestu gdje ne mogu kontaminirati druge namirnice.
Frižider takođe ne treba biti toliko pretrpan da hladan vazduh ne može pravilno cirkulisati.
Preporučuje se držanje kvarljive hrane na sigurnim temperaturama i brzo hlađenje kuhane hrane.
10. Podgrijavate hranu bez dovoljno temeljitog zagrijavanja
Ostaci hrane mogu biti odličan način da se smanji bacanje hrane, ali ih treba pravilno čuvati i podgrijavati.
Nije dovoljno da hrana bude samo, mlaka.
Kod podgrijavanja cilj je ravnomjerno zagrijati cijelo jelo.
Posebno obratite pažnju na:
- supe;
- variva;
- mesne umake;
- rižu;
- tjesteninu sa sosom;
- jela sa mesom;
- ostatke hrane iz prethodnog dana.
Preporučljivo je da se kuhana hrana temeljno podgrije prije konzumiranja.
Ako podgrijavate hranu u mikrovalnoj pećnici, promiješajte je kada je to moguće kako bi se toplota ravnomjernije rasporedila.
Pet osnovnih pravila za prevenciju trovanja hranom
Ako ne želite pamtiti deset različitih pravila, možete ih svesti na pet osnovnih principa.
1. Održavajte čistoću
Perite ruke, čistite radne površine, pribor, daske i kuhinjsku opremu.
Ne zaboravite da "čisto na izgled" ne znači nužno mikrobiološki sigurno.
2. Odvajajte sirovo i kuhano
Sirovo meso, perad, riba i jaja ne smiju doći u kontakt sa hranom koja je već spremna za jelo.
Koristite odvojeni pribor ili ga temeljno operite između različitih namjena.
Preporučujemo:
Tumorski markeri u praćenju: Šta zaista govore o toku bolesti, odgovoru na terapiju i mogućem povratku raka?
Razlozi partnerovog povlačenja: Kako prepoznati šta se zaista dešava u vezi
Brze posne lazanje - Recept za sočne lazanje bez mesa i mliječnih proizvoda
3. Kuhajte temeljno
Posebno pažljivo termički obrađujte meso, perad, jaja i ribu.
Kada je moguće, koristite kuhinjski termometar umjesto procjene samo, na osnovu boje hrane.
4. Čuvajte hranu na sigurnim temperaturama
Kvarljivu hranu nemojte nepotrebno ostavljati na sobnoj temperaturi.
Kuhanu hranu pravovremeno rashladite i držite u odgovarajućim uslovima.
5. Koristite sigurnu vodu i kvalitetne sirovine
Voda i sirovine koje koristite za pripremu hrane moraju biti sigurni.
Birajte svježe namirnice, provjeravajte ambalažu i slijedite uputstva za čuvanje.
Ovih pet principa predstavljaju osnovu pristupa sigurnom rukovanju hranom.
Koje namirnice zahtijevaju posebnu pažnju?
Nisu sve namirnice jednako rizične.
Posebnu pažnju treba obratiti na:
Sirovu piletinu i drugo meso
Mogu sadržavati patogene koji se uništavaju odgovarajućom termičkom obradom.
Jaja
Sirova ili nedovoljno termički obrađena jaja mogu predstavljati rizik, zavisno od kontaminacije i načina rukovanja.
Mljeveno meso
Zahtijeva temeljnu termičku obradu, jer se mikroorganizmi mogu rasporediti kroz cijelu masu.
Sirovo mlijeko i proizvodi od njega
Nepasterizovani proizvodi mogu nositi mikrobiološke rizike.posebno Poseban rizik povezan je sa sirovim mlijekom i određenim patogenima.
Riba i morski plodovi
Treba ih kupovati iz pouzdanih izvora, pravilno čuvati i odgovarajuće termički obraditi kada se konzumiraju kuhani.
Kuhana riža i druga gotova jela
Nije dovoljno samo, skuhati hranu. Važno je i kako se ona nakon kuvanja hladi, čuva i podgrijava.
Ko je posebno ugrožen?
Iako trovanje hranom može pogoditi bilo koga, neke osobe imaju veći rizik od ozbiljnijih posljedica.
To uključuje:
- djecu mlađu od pet godina;
- starije osobe;
- trudnice;
- osobe sa oslabljenim imunološkim sistemom;
- osobe sa određenim hroničnim zdravstvenim problemima.
Zato u domaćinstvima u kojima žive osobe iz osjetljivih grupa treba biti posebno dosljedan u primjeni pravila sigurnosti hrane. Trudnice, mala djeca, starije osobe i ljudi sa oslabljenim imunitetom su među grupama koje mogu biti posebno pogođene nesigurnom hranom.
Koji su simptomi trovanja hranom?
Simptomi zavise od uzročnika i količine kontaminirane hrane, ali mogu uključivati:
- mučninu;
- povraćanje;
- proljev;
- grčeve i bol u stomaku;
- povišenu temperaturu;
- slabost;
- glavobolju.
Neke bolesti koje se prenose hranom mogu biti kratkotrajne, dok druge mogu izazvati ozbiljne komplikacije.
Na primjer, određeni sojevi bakterije E. coli mogu dovesti do teške bolesti, uključujući hemolitičko-uremijski sindrom, posebno kod male djece i starijih osoba.
Kada se treba javiti ljekaru?
Kod izraženih ili zabrinjavajućih simptoma potrebno je potražiti medicinski savjet.
Posebno nemojte ignorisati:
- znakove dehidracije;
- krv u stolici;
- izrazitu slabost;
- visoku ili dugotrajnu temperaturu;
- učestalo povraćanje zbog kojeg ne možete zadržati tečnost;
- simptome koji se pogoršavaju;
- simptome kod malog djeteta, starije osobe ili osobe iz druge rizične grupe.
Ako postoji sumnja na ozbiljno trovanje hranom ili grupno obolijevanje nakon istog obroka, potrebno je kontaktirati zdravstvenu službu.
Ovaj članak služi za edukaciju i prevenciju i ne može zamijeniti pregled i savjet ljekara.
Šta učiniti ako sumnjate na trovanje hranom?
Prvi korak je voditi računa o hidrataciji, posebno ako postoje proljev ili povraćanje.
Ako su simptomi ozbiljni, traju ili se pogoršavaju, potrebno je potražiti medicinsku pomoć.
Osoba koja ima simptome bolesti koje se mogu prenijeti hranom ne bi trebala pripremati hranu za druge, jer se neki uzročnici mogu širiti i direktnim kontaktom.
Takođe je korisno sačuvati informacije o tome šta ste jeli, gdje je hrana kupljena i kada su simptomi počeli. To može biti važno ako zdravstveni radnici procjenjuju moguće trovanje ili pojavu više povezanih slučajeva.
Kako napraviti sigurniju kuhinju?
Prevencija trovanja hranom ne zahtijeva skupu opremu.
Nekoliko jednostavnih navika može napraviti veliku razliku:
- držite radne površine čistim;
- redovno perite kuhinjske krpe;
- održavajte sunđer za pranje posuđa čistim i mijenjajte ga kada je potrebno;
- sirovo meso držite odvojeno;
- koristite čiste posude za gotovu hranu;
- redovno provjeravajte temperaturu frižidera;
- ne pretrpavajte frižider;
- provjeravajte rokove i uputstva na ambalaži;
- ne ostavljajte kvarljivu hranu nepotrebno dugo van frižidera;
- perite ruke prije i tokom pripreme hrane.
Prevencija trovanja hranom tokom ljeta
Visoke temperature zahtijevaju dodatni oprez.
Tokom toplog vremena hrana ne bi trebalo nepotrebno dugo da stoji na sobnoj temperaturi.
Posebno budite pažljivi tokom:
- piknika;
- roštiljanja;
- izleta;
- putovanja;
- porodičnih okupljanja;
- proslava na otvorenom.
Hladnu hranu treba držati hladnom, a toplu hranu dovoljno toplom do posluživanja. Kvarljive namirnice ne treba ostavljati na suncu ili u zagrijanom automobilu.
Kod transporta hrane koristite odgovarajuće termo torbe i rashladne uloške kada je potrebno.
Prevencija trovanja hranom tokom nestanka struje
Nestanak električne energije može predstavljati poseban problem za hranu u frižideru i zamrzivaču.
U takvoj situaciji nemojte nepotrebno otvarati vrata frižidera i zamrzivača.
Nakon dužeg nestanka struje procijenite sigurnost namirnica prema njihovom stanju, temperaturi i preporukama nadležnih zdravstvenih i prehrambenih institucija.
Nemojte pokušavati utvrditi sigurnost hrane samo, mirisanjem ili probanjem.
Ako imate nedoumicu u vezi sa lako kvarljivom namirnicom, sigurniji pristup je ne konzumirati je.
Prevencija trovanja hranom u restoranima i na putovanju
Pravila sigurnosti hrane nisu važna samo, kod kuće.
Kada jedete u restoranu, obratite pažnju na opštu higijenu prostora, način čuvanja hrane i da li se topla i hladna hrana drže u odgovarajućim uslovima.
Tokom putovanja dodatno je važno koristiti sigurnu vodu i birati hranu iz pouzdanih izvora.
Preporučljivo je korištenje sigurne vode i sigurnih sirovina kao jednog od osnovnih principa prevencije bolesti koje se prenose hranom.
Brza provjera sigurnosti hrane
Prije nego, što poslužite obrok, postavite sebi nekoliko pitanja:
- Jesu li mi ruke oprane?
- Jesu li radne površine i pribor čisti?
- Jesu li sirove namirnice odvojene od gotove hrane?
- Je li meso dovoljno termički obrađeno?
- Je li kvarljiva hrana pravilno rashlađena?
- Je li hrana predugo stajala na sobnoj temperaturi?
- Jesu li voće i povrće pravilno oprani?
- Jesu li ostaci hrane pravilno čuvani?
- Je li hrana pravilno podgrijana?
- Je li voda koju koristim sigurna?
Ako ove navike postanu dio svakodnevne rutine, sigurnost hrane postaje mnogo jednostavnija.
Najvažnije što treba zapamtiti
Kada je riječ o prevenciji trovanja hranom, ne postoji samo, jedna mjera koja rješava problem.
Sigurnost nastaje kombinacijom više malih, ali važnih postupaka: čiste ruke, čiste površine, odvajanje sirove i gotove hrane, odgovarajuća termička obrada, pravilno čuvanje i sigurna voda.
Upravo zato je jednostavan koncept pet ključnih pravila, održavaj čistoću, odvajaj sirovo od kuhanog, kuhaj temeljno, čuvaj hranu na sigurnim temperaturama i koristi sigurnu vodu i sirovine.
Zaključak
Prevencija trovanja hranom počinje u vlastitoj kuhinji. Iako ne možemo uvijek vidjeti bakterije, viruse, parazite ili toksine koji mogu kontaminirati hranu, možemo kontrolisati način na koji hranu kupujemo, pripremamo, kuhamo i čuvamo.
Najčešće greške, nepranje ruku, miješanje sirove i gotove hrane, nedovoljna termička obrada, nepravilno odmrzavanje, dugo držanje hrane na sobnoj temperaturi i neadekvatno čuvanje ostataka, često se mogu spriječiti jednostavnim promjenama svakodnevnih navika.
Sigurnost hrane nije samo, pitanje higijene već važan dio zaštite zdravlja cijele porodice. Zato vrijedi usvojiti nekoliko osnovnih pravila i primjenjivati ih svaki put kada pripremamo obrok.
Čista kuhinja, odvojene sirove i gotove namirnice, temeljno kuvanje i pravilno čuvanje hrane predstavljaju jednu od najjednostavnijih strategija za smanjenje rizika od bolesti koje se prenose hranom.
Primjedbe
Objavi komentar