Pejsmejker: Šta je, kada se ugrađuje, kako funkcioniše i kako živjeti s njim?

Pejsmejker je mali elektronski uređaj koji pomaže srcu da održava odgovarajući ritam kada njegov prirodni sistem za stvaranje i provođenje električnih impulsa ne funkcioniše pravilno. Najčešće se ugrađuje osobama čije srce kuca presporo ili kod kojih postoji poremećaj provođenja električnih signala kroz srčani mišić. U određenim slučajevima koristi se i za poboljšanje usklađenosti rada srčanih komora.

Ugradnja pejsmejkera može značajno poboljšati kvalitet života, ublažiti simptome poput vrtoglavice, umora i nesvjestice te smanjiti rizike povezane s određenim poremećajima srčanog ritma. Ipak, odluka o njegovoj ugradnji zavisi od vrste poremećaja, rezultata pregleda i opšteg zdravstvenog stanja pacijenta.

Mnogi ljudi nakon ugradnje pejsmejkera mogu nastaviti sa svakodnevnim aktivnostima, šetnjama, putovanjima i drugim uobičajenim obavezama. Važno je, međutim, znati kako uređaj funkcioniše, kako izgleda oporavak, koje mjere opreza treba poštovati i zašto su redovne kontrole neophodne.

Pejsmejker: Šta je, kada se ugrađuje, kako funkcioniše i kako živjeti s njim?

U nastavku saznajte šta je pejsmejker, kada se preporučuje njegova ugradnja, kako izgleda postupak, koliko traje baterija i kako živjeti s pejsmejkerom na siguran i aktivan način.

Šta je pejsmejker?

Pejsmejker, poznat i kao elektrostimulator srca, mali je medicinski uređaj koji pomoću električnih impulsa pomaže u regulisanju srčanog ritma. Uređaj prati električnu aktivnost srca i, kada je potrebno, šalje impulse koji podstiču srčani mišić na kontrakciju.

Da bismo razumjeli zašto je nekim osobama potreban pejsmejker, važno je znati kako srce normalno radi.

Srce ima sopstveni električni sistem. Specijalizovane ćelije u sinusnom čvoru, koji se nalazi u desnoj pretkomori, stvaraju električne impulse. Ti impulsi pokreću srčani ciklus i omogućavaju da se pretkomore i komore kontrahuju usklađeno.

Kada električni impulsi ne nastaju dovoljno često ili ne mogu pravilno da prolaze kroz provodni sistem srca, srčani ritam može postati prespor ili nepravilan. Posljedica može biti smanjen dotok krvi i kiseonika do mozga i drugih organa.

Pejsmejker pomaže tako što nadzire ritam i, kada je potrebno, šalje električne signale koji održavaju odgovarajuću frekvenciju rada srca.

Kod većine savremenih uređaja stimulacija se aktivira prema potrebi, što znači da pejsmejker ne mora slati impuls pri svakom otkucaju. Njegov rad prilagođava se prirodnoj električnoj aktivnosti srca i podešenim parametrima.

Važno je naglasiti da pejsmejker nije isto što i defibrilator. Pejsmejker prvenstveno pomaže u regulisanju presporog ritma ili određenih poremećaja provođenja, dok implantabilni kardioverter-defibrilator (ICD) može isporučiti terapiju za određene opasne, veoma brze srčane ritmove.

Kako funkcioniše pejsmejker?

Pejsmejker prati električnu aktivnost srca pomoću senzora i, kada registruje da srce kuca presporo ili da električni signal ne prolazi pravilno, može poslati mali električni impuls.

Taj impuls podstiče odgovarajući dio srčanog mišića na kontrakciju. Na taj način uređaj pomaže održavanju ritma koji je prilagođen potrebama pacijenta.

Klasični pejsmejker sastoji se od nekoliko osnovnih dijelova.

Generator impulsa i baterija

Generator je mali uređaj koji sadrži elektronska kola i bateriju. On obrađuje informacije o srčanom ritmu i određuje kada je potrebno poslati električni impuls.

Generator se kod uobičajenog pejsmejkera najčešće postavlja ispod kože grudnog koša, u predjelu ispod ključne kosti.

Elektrode i provodne žice

Kod tradicionalnih pejsmejkera jedna ili više tankih žica, odnosno elektroda, povezuju generator sa srčanim komorama. One prenose električne impulse i omogućavaju praćenje srčanog ritma.

Broj elektroda zavisi od vrste uređaja i problema koji se liječi. Neki pejsmejkeri imaju jednu elektrodu, drugi dvije, dok uređaji za terapiju resinkronizacije srca mogu imati poseban raspored elektroda za usklađivanje rada komora.

Postoje i bežični, odnosno bezvodni pejsmejkeri, kod kojih su generator i elektrode objedinjeni u malom uređaju koji se postavlja unutar srca. Takvi uređaji nisu prikladni za svakog pacijenta.

Senzori i prilagođavanje aktivnosti

Određeni pejsmejkeri mogu prepoznati promjene povezane s fizičkom aktivnošću i prilagoditi srčanu frekvenciju potrebama organizma.

Na primjer, tokom hodanja ili penjanja uz stepenice srce obično treba da kuca brže nego tokom odmora. Ako prirodni sistem srca ne može dovoljno povećati frekvenciju, odgovarajući pejsmejker može pomoći u prilagođavanju ritma.

Uređaj se programira posebnim medicinskim instrumentom. Podešavanja zavise od dijagnoze, simptoma, vrste pejsmejkera i potreba pacijenta.

Kada se ugrađuje pejsmejker?

Pejsmejker se ugrađuje kada postoji određeni poremećaj srčanog ritma ili provođenja električnih impulsa za koji je takva terapija odgovarajuća.

Sama činjenica da neko ima spor puls ne znači automatski da mu je potreban pejsmejker. Kod nekih zdravih ljudi, naročito tokom sna ili kod dobro utreniranih sportista, sporiji puls može biti normalan. Odluka o liječenju zavisi od uzroka, simptoma i rezultata dijagnostičkih testova.

Bradikardija - usporen rad srca

Bradikardija označava srčanu frekvenciju koja je sporija od očekivane. Kod odraslih se često koristi vrijednost manja od 60 otkucaja u minuti kao opisni prag, ali taj broj sam po sebi ne utvrđuje bolest niti potrebu za pejsmejkerom.

Ako srce ne pumpa dovoljno krvi zbog izrazito sporog ritma, mogu se pojaviti umor, slabost, vrtoglavica, nedostatak vazduha ili nesvjestica.

Kada se utvrdi da je usporen rad srca posljedica poremećaja električnog sistema koji zahtijeva trajnu stimulaciju, kardiolog može preporučiti ugradnju pejsmejkera.

Poremećaji provođenja električnih impulsa

Električni signali u srcu moraju prolaziti određenim putevima kako bi se srčane komore kontrahovale u odgovarajućem trenutku.

Kod atrioventrikularnog bloka provođenje impulsa između pretkomora i komora može biti usporeno ili prekinuto. Zavisno od stepena bloka, posljedice mogu biti blage ili ozbiljne.

Određeni oblici visokostepenog ili potpunog atrioventrikularnog bloka mogu zahtijevati pejsmejker čak i kada simptomi nisu izraženi, jer postoji rizik od opasno sporog srčanog ritma.

Disfunkcija sinusnog čvora

Sinusni čvor prirodni je pokretač srčanog ritma. Ako ne stvara impulse pravilno, srce može kucati presporo ili se mogu javljati pauze između otkucaja.

Ovo stanje može izazvati umor, vrtoglavicu, slabiju toleranciju fizičkog napora i nesvjesticu. Ako su simptomi povezani s poremećajem funkcije sinusnog čvora i ne mogu se odgovarajuće riješiti drugim mjerama, pejsmejker može biti preporučena terapija.

Određeni oblici srčane slabosti

Kod nekih osoba sa srčanom slabošću električna aktivacija srčanih komora nije usklađena, pa one ne pumpaju krv dovoljno koordinisano.

U takvim slučajevima može se razmotriti terapija resinkronizacije srca (CRT), koja koristi poseban uređaj za poboljšanje usklađenosti kontrakcija.

CRT uređaj nije potreban svim osobama sa srčanom slabošću. Odluka zavisi od simptoma, nalaza elektrokardiograma, funkcije srca i drugih kriterijuma.

Kada lijekovi utiču na srčani ritam

Pojedini lijekovi mogu usporiti srčanu frekvenciju. Ako se sumnja da su oni uzrok problema, ljekar procjenjuje dozu, kombinaciju terapije i mogućnost zamjene lijeka.

Pejsmejker se ne ugrađuje automatski zbog sporog pulsa izazvanog lijekovima. Najprije se procjenjuje da li se problem može bezbjedno riješiti prilagođavanjem terapije i da li postoji drugi razlog za trajnu stimulaciju.

Koji simptomi mogu ukazivati na potrebu za pejsmejkerom?

Potreba za pejsmejkerom ne može se utvrditi samo na osnovu simptoma, ali određene tegobe mogu ukazivati na poremećaj srčanog ritma.

Najčešći simptomi uključuju:

• Vrtoglavicu: osjećaj nestabilnosti ili da ćete izgubiti svijest.

• Nesvjesticu: kratkotrajan gubitak svijesti, koji može biti povezan s nedovoljnim dotokom krvi do mozga.

• Izražen umor: osjećaj iscrpljenosti koji nije u skladu s obavljenim aktivnostima.

• Slabost: smanjena sposobnost obavljanja uobičajenih poslova.

• Nedostatak vazduha: otežano disanje pri naporu ili ponekad u mirovanju.

• Slabiju toleranciju fizičkog napora: brzo zamaranje pri hodanju ili penjanju uz stepenice.

• Usporeni ili povremeno nepravilni puls: naročito ako je praćen drugim tegobama.

Ovi simptomi mogu biti povezani i s anemijom, problemima sa štitnom žlijezdom, niskim krvnim pritiskom, drugim srčanim bolestima ili različitim zdravstvenim stanjima.

Ako se tegobe ponavljaju, potrebno je javiti se ljekaru radi procjene. Iznenadna nesvjestica, bol ili pritisak u grudima, ozbiljno otežano disanje ili naglo pogoršanje zahtijevaju hitnu medicinsku pomoć.

Kako se utvrđuje da li je potreban pejsmejker?

Kardiolog odluku donosi na osnovu razgovora s pacijentom, pregleda i rezultata odgovarajućih dijagnostičkih testova.

Elektrokardiogram (EKG)

EKG bilježi električnu aktivnost srca i može pokazati usporen ritam, poremećaje provođenja i druge promjene.

Ako se problem javlja povremeno, EKG snimljen tokom pregleda možda neće registrovati poremećaj.

Holter EKG

Holter je uređaj koji kontinuirano bilježi srčani ritam tokom određenog perioda, često 24 do 48 sati, a ponekad i duže.

Ova metoda može pomoći da se utvrdi da li su vrtoglavice, preskakanje srca ili nesvjestice povezani s poremećajem ritma.

Kod rjeđih simptoma mogu se koristiti duže praćenje ili drugi uređaji za bilježenje srčane aktivnosti.

Dodatni pregledi

U zavisnosti od slučaja, ljekar može preporučiti krvne analize, ultrazvuk srca, test opterećenja ili druge pretrage.

Krvne analize mogu pomoći u otkrivanju nekih reverzibilnih uzroka poremećaja ritma, dok ultrazvuk pruža informacije o građi i funkciji srca.

Cilj pregleda je utvrditi vrstu poremećaja, procijeniti rizik i odabrati najprikladnije liječenje.

Kako izgleda ugradnja pejsmejkera?

Ugradnja pejsmejkera obavlja se u bolničkim uslovima, najčešće u lokalnoj anesteziji, uz mogućnost primjene lijekova za opuštanje.

Prije zahvata ljekarski tim objašnjava postupak, provjerava zdravstveno stanje i daje uputstva o lijekovima, hrani i tečnosti. Važno je unaprijed prijaviti sve lijekove koje koristite, naročito antikoagulanse, odnosno lijekove koji smanjuju zgrušavanje krvi.

Kod tradicionalnog pejsmejkera postupak uglavnom obuhvata sljedeće korake:

1. Područje ispod ključne kosti se očisti i lokalno anestezira.

2. Napravi se mali rez na koži.

3. Jedna ili više elektroda uvode se kroz krvni sud i usmjeravaju do odgovarajućih dijelova srca.

4. Položaj i rad elektroda provjeravaju se odgovarajućim mjerenjima.

5. Generator impulsa postavlja se ispod kože i povezuje s elektrodama.

6. Rez se zatvara šavovima, hirurškim ljepilom ili drugim odgovarajućim načinom zatvaranja rane.

Kod određenih pacijenata može se koristiti bežični pejsmejker, koji se kroz krvni sud uvodi direktno u srce. Postupak u tom slučaju izgleda drugačije.

Trajanje zahvata zavisi od vrste uređaja, anatomskih karakteristika i eventualnih dodatnih procedura. Ugradnja tradicionalnog pejsmejkera često traje oko sat vremena, ali može trajati i duže.

Nakon zahvata provjerava se funkcija uređaja, stanje rane i opšte stanje pacijenta. Neki pacijenti ostaju u bolnici preko noći, dok drugi mogu otići kući istog dana ako je to bezbjedno i u skladu s planom liječenja.

Preporučujemo:

Kako prepoznati ljubomoru kod ljudi? Znakovi, ponašanje i najčešći simptomi ljubomore

Šta je trema, zašto se javlja i kako je prevazići? Simptomi, uzroci i savjeti

Urinarne infekcije: Simptomi, uzroci, liječenje i savjeti za prevenciju

Oporavak nakon ugradnje pejsmejkera

Oporavak obično protiče postepeno. U prvim danima mogu se javiti blaga bol, osjetljivost ili modrica oko mjesta ugradnje.

Važno je pridržavati se dobijenih uputstava o njezi rane, kretanju, lijekovima i kontrolnim pregledima.

Njega rane

Mjesto ugradnje treba održavati prema uputstvima medicinskog tima. Ne treba nanositi kreme ili druge preparate na ranu ako to nije preporučeno.

Blaga osjetljivost može biti očekivana, ali pojačano crvenilo, otok, iscjedak, krvarenje ili povišena temperatura zahtijevaju javljanje zdravstvenom radniku.

Kretanje ruke i fizički napor

Tokom prvih sedmica mogu postojati ograničenja u podizanju teških predmeta, intenzivnom vježbanju i podizanju ruke na strani uređaja iznad nivoa ramena.

Tačna ograničenja zavise od vrste zahvata i uputstava ljekara. Nije preporučljivo potpuno izbjegavati kretanje bez razloga, ali treba izbjegavati pokrete i opterećenja koja mogu ometati zarastanje rane ili stabilnost elektroda.

Ljekar će vam reći kada možete postepeno povećavati aktivnost i vratiti se uobičajenim poslovima.

Povratak svakodnevnim aktivnostima

Mnogi pacijenti se svakodnevnim aktivnostima vraćaju postepeno tokom narednih dana i sedmica.

Povratak na posao zavisi od prirode posla. Osoba koja obavlja kancelarijski posao može se vratiti ranije nego neko ko podiže teret ili obavlja fizički zahtjevan posao.

Ako vozite, provjerite kada je ponovo bezbjedno da sjednete za volan. Ograničenja zavise od razloga ugradnje, eventualnih nesvjestica, vrste uređaja i lokalnih propisa.

Kako živjeti s pejsmejkerom?

Za mnoge ljude pejsmejker postaje dio svakodnevnog života o kojem nakon oporavka ne moraju stalno razmišljati.

Uređaj je osmišljen da radi automatski, ali je važno redovno provjeravati njegovu funkciju i slijediti preporuke kardiologa.

Fizička aktivnost i vježbanje

Nakon oporavka mnogi pacijenti mogu šetati, obavljati kućne poslove i učestvovati u odgovarajućim fizičkim aktivnostima.

Kretanje je korisno za opšte zdravlje, ali vrstu i intenzitet vježbanja treba prilagoditi osnovnoj srčanoj bolesti i drugim zdravstvenim faktorima.

Kontaktni sportovi ili aktivnosti koje nose rizik od direktnog udarca u uređaj mogu zahtijevati posebne mjere opreza. Prije povratka intenzivnom treningu razgovarajte s kardiologom.

Kućni aparati i elektronski uređaji

Većina uobičajenih kućnih aparata, poput televizora, računara i mikrovalnih pećnica, može se koristiti normalno ako je ispravna i koristi se prema uputstvima.

Ipak, jaki magneti i određena oprema koja stvara snažna elektromagnetna polja mogu uticati na rad nekih pejsmejkera.

Mobilni telefon i pametne satove s magnetima držite na udaljenosti koju preporučuje proizvođač uređaja i vaš medicinski tim. Kao opšta mjera opreza, telefon nemojte držati direktno iznad pejsmejkera u džepu na grudima.

Ako na poslu koristite industrijsku opremu, snažne elektromagnete ili električne sisteme velike snage, zatražite individualne savjete o bezbjednoj udaljenosti i mogućim ograničenjima.

Sigurnosne kontrole na aerodromima

Osobe s pejsmejkerom uglavnom mogu putovati avionom i prolaziti kroz uobičajene sigurnosne kontrole.

Nosite identifikacionu karticu uređaja i obavijestite osoblje obezbjeđenja da imate pejsmejker. Ako se koristi ručni detektor, recite osoblju za uređaj i slijedite preporuke proizvođača i medicinskog tima, jer dugotrajno zadržavanje detektora iznad uređaja može biti nepoželjno.

Magnetna rezonanca i drugi medicinski postupci

Ako imate pejsmejker, uvijek obavijestite ljekara, stomatologa i drugo medicinsko osoblje prije pregleda ili terapije.

Magnetna rezonanca (MR) može biti moguća kod mnogih pacijenata, ali to zavisi od konkretnog uređaja, elektroda i uslova pod kojima se pregled obavlja. Neki sistemi su odobreni za MR uz posebne protokole, dok drugi zahtijevaju dodatnu procjenu.

Nemojte pretpostaviti da je MR uvijek zabranjen ili uvijek bezbjedan. Prije zakazivanja pregleda potrebno je provjeriti kompatibilnost uređaja i dogovoriti odgovarajuću proceduru.

Putovanja i svakodnevne obaveze

Pejsmejker obično ne sprečava putovanja, boravak na otvorenom ili učešće u društvenim aktivnostima.

Ipak, korisno je nositi karticu uređaja, imati podatke o terapiji i planirati pristup zdravstvenoj pomoći ako putujete daleko od kuće.

Ako tokom putovanja osjetite nove simptome poput nesvjestice, izražene vrtoglavice, bola u grudima ili nedostatka vazduha, nemojte pretpostaviti da su bezazleni samo zato što imate pejsmejker.

Koliko traje baterija pejsmejkera?

Baterija pejsmejkera obično traje više godina, ali njen vijek zavisi od tipa uređaja, podešavanja, količine stimulacije i drugih tehničkih faktora.

Kod mnogih savremenih pejsmejkera baterija može trajati približno 5 do 15 godina, a u pojedinim slučajevima i drugačije. Zato nije moguće navesti jedan rok koji važi za sve uređaje.

Stanje baterije prati se tokom redovnih kontrola. Kada se približi vrijeme za zamjenu generatora, uređaj obično daje dovoljno ranih pokazatelja da se postupak može planirati.

Zamjena najčešće podrazumijeva zamjenu generatora, dok se postojeće elektrode mogu zadržati ako su ispravne i ako ljekar procijeni da je to odgovarajuće.

Nemojte čekati da se pojave simptomi da biste provjerili bateriju. Redovne kontrole omogućavaju da se promjena planira prije nego što uređaj dođe do kraja predviđenog radnog vijeka.

Koje su moguće komplikacije ugradnje pejsmejkera?

Ugradnja pejsmejkera je čest medicinski postupak, ali kao i svaki zahvat nosi određene rizike.

Moguće komplikacije uključuju:

• krvarenje ili stvaranje modrice na mjestu ugradnje;

• infekciju rane ili područja oko uređaja;

• pomjeranje elektrode;

• oštećenje krvnog suda;

• rijetko, povredu plućne maramice i nakupljanje vazduha oko pluća;

• reakciju na lijekove ili anesteziju;

• tehničke probleme s uređajem ili elektrodama.

Rizik zavisi od zdravstvenog stanja pacijenta, vrste uređaja i okolnosti zahvata. Većina pacijenata nema ozbiljne komplikacije, ali važno je pratiti stanje nakon ugradnje.

Ako se pojave sve jači bol, izraženo crvenilo, otok, iscjedak iz rane ili povišena temperatura, potrebno je brzo kontaktirati zdravstveni tim.

Ako osjetite bol ili pritisak u grudima, ozbiljno otežano disanje, nesvjesticu ili naglo pogoršanje stanja, odmah potražite hitnu medicinsku pomoć.

Kako prepoznati da pejsmejker možda ne radi pravilno?

Savremeni pejsmejkeri redovno se provjeravaju i često mogu slati podatke putem sistema za daljinsko praćenje. Ipak, važno je obratiti pažnju na nove ili ponovljene simptome.

Mogući znakovi problema uključuju:

• povratak vrtoglavice ili nesvjestice;

• neobjašnjiv umor i slabost;

• novu ili pogoršanu zadihanost;

• osjećaj da ćete izgubiti svijest;

• neuobičajeno lupanje srca ili druge nove tegobe.

Ovi simptomi ne znače nužno da je pejsmejker neispravan. Mogu biti povezani s osnovnom srčanom bolešću, drugim zdravstvenim problemom ili terapijom.

Ako se simptomi vrate, javite se kardiologu ili ambulanti koja prati vaš uređaj. Nemojte samostalno pokušavati da mijenjate podešavanja ili prekidate propisane lijekove.

Česta pitanja o pejsmejkeru

Da li osoba s pejsmejkerom može normalno živjeti?

Mnogi ljudi s pejsmejkerom mogu živjeti aktivno i obavljati većinu uobičajenih aktivnosti. Ipak, mogućnosti zavise od osnovne bolesti, opšteg zdravlja i preporuka ljekara.

Važno je redovno dolaziti na kontrole, uzimati propisanu terapiju i poštovati individualna ograničenja.

Da li se pejsmejker može osjetiti ispod kože?

Kod tradicionalnog pejsmejkera može se osjetiti ili vidjeti mala izbočina ispod kože, najčešće ispod ključne kosti. To je uobičajeno zbog položaja generatora.

Ako se izbočina naglo promijeni, koža postane izrazito crvena ili bolna, ili se pojavi iscjedak, potrebno je javiti se ljekaru.

Da li pejsmejker može zaustaviti srčani udar?

Pejsmejker nije uređaj namijenjen sprečavanju ili prekidanju srčanog udara. Njegova osnovna uloga je regulisanje određenih poremećaja srčanog ritma.

Bol ili pritisak u grudima, naročito ako se šire u ruku, leđa, vrat ili vilicu, mogu biti znak hitnog stanja čak i kod osobe koja ima pejsmejker.

Da li je potrebno uzimati lijekove nakon ugradnje?

Da, ako su lijekovi propisani zbog osnovne bolesti ili drugih zdravstvenih razloga. Pejsmejker ne zamjenjuje sve lijekove za srce i ne uklanja nužno uzrok svakog poremećaja ritma.

Terapiju treba uzimati prema uputstvima ljekara i ne mijenjati je samostalno.

Da li osoba s pejsmejkerom može spavati na strani na kojoj je uređaj ugrađen?

Tokom početnog oporavka može biti udobnije izbjegavati pritisak na mjesto ugradnje. Nakon zarastanja rane mnogi pacijenti mogu spavati u položaju koji im odgovara.

Ako položaj izaziva bol ili nelagodu, razgovarajte s medicinskim timom.

Da li se pejsmejker mora mijenjati kada se potroši baterija?

Kada baterija dođe do kraja radnog vijeka, obično se mijenja generator impulsa. Elektrode se mogu zadržati ako su ispravne i ako je to medicinski opravdano.

Vrijeme zamjene određuje se na osnovu redovnih provjera uređaja, a ne samo prema unaprijed određenom broju godina.

Da li pejsmejker ograničava fizičku aktivnost?

Nakon oporavka mnogi pacijenti mogu biti fizički aktivni. Međutim, vrsta aktivnosti i intenzitet zavise od osnovne srčane bolesti i individualnih preporuka.

Poseban oprez može biti potreban kod kontaktnih sportova i aktivnosti koje nose rizik od udarca u uređaj.

Zaključak

Pejsmejker je važan medicinski uređaj koji pomaže u regulisanju srčanog ritma kod osoba s određenim poremećajima stvaranja ili provođenja električnih impulsa. Najčešće se ugrađuje kada srce kuca presporo ili kada električni signali ne prolaze pravilno kroz srčani provodni sistem.

Ugradnja se obavlja u bolničkim uslovima, a oporavak je kod mnogih pacijenata postepen i uspješan. Nakon oporavka većina može nastaviti s brojnim svakodnevnim aktivnostima, uz odgovarajuće mjere opreza i redovne kontrole.

Važno je znati da pejsmejker ne liječi sve srčane bolesti i ne zamjenjuje automatski lijekove. Njegov rad, stanje baterije i elektrode treba pratiti prema planu koji odredi kardiolog.

Ako imate pejsmejker, nosite identifikacionu karticu uređaja, obavijestite zdravstvene radnike prije medicinskih postupaka i potražite pomoć ako se pojave novi simptomi ili znaci moguće komplikacije.

Napomena: Ovaj članak služi u informativne svrhe i ne zamjenjuje pregled, dijagnozu ili savjet kardiologa. Odluka o ugradnji pejsmejkera, ograničenjima nakon zahvata i svakodnevnim aktivnostima mora se zasnivati na individualnom zdravstvenom stanju i preporukama medicinskog tima.