Srčani zalisci i funkcija: uloga, vrste, bolesti, simptomi i liječenje

Srčani zalisci i funkcija neraskidivo su povezani sa pravilnim radom srca i normalnom cirkulacijom krvi kroz organizam. Srce ima četiri zaliska: mitralni, aortni, trikuspidalni i pulmonalni, koji se otvaraju i zatvaraju u tačno određenom trenutku kako bi krv prolazila kroz srčane komore u pravom smjeru. Kada se zalistak ne otvara dovoljno ili se ne zatvara pravilno, protok krvi može biti poremećen, a srce mora ulagati veći napor da bi obezbijedilo dovoljnu cirkulaciju.

Problemi sa srčanim zaliscima mogu dugo proći bez jasnih simptoma, ali se kod nekih osoba javljaju nedostatak daha, umor, vrtoglavica, lupanje srca, bol u grudima, nesvjestica ili oticanje stopala i članaka. Pravovremena procjena ljekara, a posebno ehokardiografija, može pokazati kako zalistak izgleda i koliko dobro funkcioniše.

Srčani zalisci i funkcija: uloga, vrste, bolesti, simptomi i liječenje

U nastavku saznajte šta su srčani zalisci, koja je njihova funkcija, koje vrste zalistaka postoje, šta znači stenoza i regurgitacija, koji simptomi mogu ukazivati na bolest zalistaka, kako se postavlja dijagnoza i kada je potrebno liječenje.

Šta su srčani zalisci?

Srčani zalisci su strukture u srcu koje kontrolišu kretanje krvi između srčanih komora i velikih krvnih sudova. Njihova osnovna funkcija je da omoguće protok krvi prema naprijed i spriječe njeno vraćanje u suprotnom smjeru.

Možemo ih zamisliti kao svojevrsna vrata koja se otvaraju kada krv treba da prođe, a zatvaraju kada treba spriječiti njen povratak.

Srce ima četiri komore:

• desnu pretkomoru,

• desnu komoru,

• lijevu pretkomoru,

• lijevu komoru.

Između njih i na izlazu iz komora nalaze se četiri srčana zaliska. Njihovo pravilno otvaranje i zatvaranje omogućavaju efikasan protok krvi kroz srce, pluća i ostatak organizma.

Koja je osnovna funkcija srčanih zalistaka?

Dva osnovna zadatka srčanih zalistaka su:

1. omogućavanje prolaska krvi u pravom trenutku

2. sprečavanje vraćanja krvi unazad

Kada zalistak ne može da se otvori dovoljno, nastaje prepreka protoku krvi. Takvo stanje naziva se stenoza.

Kada se zalistak ne zatvara potpuno i dio krvi se vraća unazad, govori se o regurgitaciji, odnosno insuficijenciji zalistka.

Koji su srčani zalisci?

Postoje četiri glavna srčana zaliska:

• mitralni zalistak

• aortni zalistak

• trikuspidalni zalistak

• pulmonalni ili plućni zalistak

Svaki od njih ima svoju precizno određenu ulogu u cirkulaciji krvi.

Mitralni zalistak

Mitralni zalistak nalazi se između lijeve pretkomore i lijeve komore.

Kada se otvori, omogućava prolazak krvi iz lijeve pretkomore u lijevu komoru. Kada se zatvori, sprečava vraćanje krvi iz lijeve komore prema lijevoj pretkomori.

Problemi sa mitralnim zaliskom mogu uključivati:

• mitralnu stenozu,

• mitralnu regurgitaciju,

• prolaps mitralnog zaliska.

Mitralni zalistak je posebno važan, jer lijeva komora nakon toga pumpa krv kroz aortu prema cijelom tijelu. 

Aortni zalistak

Aortni zalistak nalazi se između lijeve komore i aorte.

Kada se otvori, omogućava da krv koju je lijeva komora potisnula napusti srce i uđe u aortu. Kada se zatvori, sprečava vraćanje krvi iz aorte u lijevu komoru.

Jedan od češćih problema ovog zaliska je aortna stenoza, kod koje se otvor zaliska sužava i krv teže izlazi iz lijeve komore.

Aortni zalistak najčešće ima tri listića, ali neki ljudi imaju urođeni bikuspidni aortni zalistak sa dva listića. Takva građa može biti povezana sa kasnijim problemima sa funkcijom zaliska.

Trikuspidalni zalistak

Trikuspidalni zalistak nalazi se između desne pretkomore i desne komore.

Njegov zadatak je da omogući prolazak krvi u desnu komoru i spriječi njeno vraćanje prema desnoj pretkomori.

Problemi sa trikuspidalnim zaliskom mogu biti povezani sa povećanim opterećenjem desne strane srca i različitim drugim srčanim stanjima.

Pulmonalni zalistak

Pulmonalni, odnosno plućni zalistak nalazi se između desne komore i plućne arterije.

Kada se otvori, omogućava da krv iz desne komore ode prema plućima, gdje se obogaćuje kiseonikom. Zatvaranjem sprečava vraćanje krvi u desnu komoru.

Bolesti ovog zaliska su rjeđe u odnosu na bolesti aortnog i mitralnog zaliska, ali mogu biti urođene ili stečene.

Kako funkcionišu srčani zalisci?

Da bismo razumjeli srčane zaliske i njihovu funkciju, važno je razumjeti osnovni tok krvi kroz srce.

Krv siromašna kiseonikom dolazi iz tijela u desnu pretkomoru. Odatle prolazi kroz trikuspidalni zalistak u desnu komoru. Desna komora zatim pumpa krv kroz pulmonalni zalistak prema plućima.

U plućima krv dobija kiseonik. Zatim se vraća u lijevu pretkomoru, prolazi kroz mitralni zalistak u lijevu komoru i odatle se pumpa kroz aortni zalistak u aortu i dalje prema cijelom tijelu.

Dakle, tok izgleda ovako:

tijelo - desna pretkomora - trikuspidalni zalistak - desna komora - pulmonalni zalistak - pluća - lijeva pretkomora - mitralni zalistak - lijeva komora - aortni zalistak - tijelo

Ovaj precizno usklađen sistem omogućava srcu da djeluje kao efikasna pumpa.

Šta se događa kada srčani zalistak ne radi pravilno?

Kada jedan od zalistaka ne funkcioniše pravilno, srce može morati da radi intenzivnije.

Postoje dva osnovna oblika poremećaja funkcije zalistaka:

Stenoza srčanog zaliska

Stenoza znači da je otvor zaliska sužen i da se on ne otvara dovoljno.

Zbog toga krv teže prolazi kroz zalistak. Srčani mišić tada mora razvijati veći pritisak kako bi potisnuo krv kroz suženi otvor.

Stenoza može zahvatiti bilo koji od četiri srčana zaliska, a uzroci zavise od zaliska i životne dobi. Kod aortnog zaliska, na primjer, degenerativne promjene i nakupljanje kalcijuma mogu dovesti do zadebljanja i ukrućivanja listića.

Regurgitacija ili insuficijencija zaliska

Regurgitacija nastaje kada se zalistak ne zatvara potpuno.

Tada se dio krvi vraća u suprotnom smjeru umjesto da nastavi normalnim tokom.

Srce zbog toga može morati da pumpa više krvi kako bi organizmu obezbijedilo dovoljan protok.

Vremenom, zavisno od težine i zahvaćenog zaliska, to može dovesti do povećanog opterećenja srčanog mišića.

Koji su simptomi bolesti srčanih zalistaka?

Bolesti srčanih zalistaka ne moraju uvijek izazivati simptome. Neki ljudi godinama nemaju tegobe, dok se kod drugih simptomi pojavljuju postepeno ili naglo.

Najčešći mogući simptomi uključuju:

• nedostatak daha,

• umor i slabost,

• smanjenu toleranciju fizičkog napora,

• vrtoglavicu,

• nesvjesticu,

• lupanje ili nepravilno kucanje srca,

• bol ili nelagodu u grudima,

• oticanje stopala i članaka,

• ponekad oticanje abdomena.

Važno je naglasiti da intenzitet simptoma ne mora uvijek odgovarati težini bolesti. Ozbiljan problem sa zaliskom može postojati i kod osobe koja nema izražene tegobe.

Nedostatak daha

Zadihanost pri naporu može biti jedan od znakova da srce ne uspijeva dovoljno efikasno da podnese opterećenje.

Ako se ranije mogla obaviti određena fizička aktivnost bez problema, a sada se javlja zadihanost pri mnogo manjem naporu, takvu promjenu treba prijaviti ljekaru.

Nedostatak daha može imati mnogo drugih uzroka, pa sam po sebi ne znači da postoji bolest srčanog zaliska.

Umor i slabost

Neobičan umor može se pojaviti kada je protok krvi iz srca otežan ili kada srce mora da radi pod većim opterećenjem.

Posebno je važno obratiti pažnju na novi ili progresivni umor koji se javlja zajedno sa zadihanošću, vrtoglavicom ili smanjenom sposobnošću za fizičku aktivnost.

Vrtoglavica i nesvjestica

Kod određenih bolesti zalistaka smanjen protok krvi može biti povezan sa vrtoglavicom ili nesvjesticom.

Nesvjestica, posebno ako se javlja tokom fizičkog napora, zahtijeva medicinsku procjenu.

Šta uzrokuje bolesti srčanih zalistaka?

Uzroci mogu biti različiti.

Starenje i degenerativne promjene

Sa godinama se povećava vjerovatnoća određenih bolesti srčanih zalistaka. Kod nekih osoba dolazi do taloženja kalcijuma i zadebljanja struktura zaliska, zbog čega on postaje manje pokretan.

Urođene promjene

Neki ljudi se rađaju sa abnormalnom građom srčanog zaliska.

Primjer je bikuspidni aortni zalistak, koji umjesto tri ima dva listića.

Urođene srčane mane mogu biti različitog stepena i ne moraju uvijek izazvati probleme odmah nakon rođenja.

Reumatska groznica

Reumatska groznica može oštetiti srčane zaliske i dovesti do njihove deformacije.

Takvo oštećenje može biti uzrok bolesti zalistaka koja se manifestuje godinama kasnije.

Preporučujemo:

Posni burger: Jednostavan i ukusan recept za sočan burger bez mesa

Dijabetička retinopatija: Simptomi, uzroci, stadijumi, liječenje i kako sačuvati vid

Bilirubin i zdravlje jetre: Šta znači povišen bilirubin, koje su normalne vrijednosti i kada treba reagovati?

Infektivni endokarditis

Infektivni endokarditis je ozbiljna infekcija unutrašnje ovojnice srca koja može zahvatiti i srčane zaliske.

Može dovesti do oštećenja zaliska i poremećaja njegovog zatvaranja.

Druge bolesti srca

Bolesti srčanog mišića, prethodni srčani događaji i druge promjene u strukturi srca mogu uticati na funkciju pojedinih zalistaka.

Zbog toga se procjena bolesti zalistaka često radi zajedno sa procjenom ukupnog stanja srca.

Kako se dijagnostikuju bolesti srčanih zalistaka?

Prvi korak je razgovor sa ljekarom i fizički pregled.

Tokom pregleda ljekar može stetoskopom čuti šum na srcu, odnosno neuobičajen zvuk koji može nastati zbog promijenjenog protoka krvi kroz zalistak.

Šum sam po sebi ne znači automatski da postoji ozbiljna bolest, ali može biti razlog za dodatnu obradu.

Ehokardiografija

Ehokardiogram, odnosno ultrazvuk srca, jedan je od najvažnijih testova za procjenu srčanih zalistaka.

Koristi zvučne talase kako bi prikazao srce u radu i omogućio procjenu strukture zalistaka i protoka krvi kroz srce.

U zavisnosti od situacije, mogu se koristiti različite vrste ehokardiografije.

Elektrokardiogram

EKG registruje električnu aktivnost srca.

Ne prikazuje direktno strukturu srčanog zaliska kao ehokardiografija, ali može pomoći u procjeni srčanog ritma i drugih mogućih promjena.

Rendgen grudnog koša

Rendgenski snimak može pružiti informacije o veličini srca i stanju pluća, a u određenim situacijama može pomoći u procjeni posljedica srčane bolesti.

CT i magnetna rezonanca srca

Kod složenijih slučajeva mogu se koristiti CT ili magnetna rezonanca srca radi detaljnijeg prikaza anatomije i funkcije srca.

Test opterećenja

Test opterećenja može pomoći u procjeni kako srce reaguje tokom fizičke aktivnosti i da li se simptomi pojavljuju ili pogoršavaju pri naporu.

Kako se liječe bolesti srčanih zalistaka?

Liječenje zavisi od:

• vrste zahvaćenog zaliska,

• vrste poremećaja,

• težine bolesti,

• prisustva simptoma,

• funkcije srca,

• brzine napredovanja bolesti,

• drugih zdravstvenih problema.

Nisu svi problemi sa srčanim zaliscima razlog za neposrednu operaciju. Kod blažih promjena može biti dovoljno redovno praćenje.

Moguće opcije uključuju:

• redovne kontrole,

• promjene životnih navika,

• lijekove za određene simptome ili komplikacije,

• popravku zaliska,

• zamjenu zaliska,

• određene manje invazivne procedure.

Izbor liječenja zavisi od simptoma, vrste i stadijuma bolesti te od toga da li se stanje pogoršava.

Da li je operacija srčanih zalistaka uvijek potrebna?

Ne. Neke osobe sa blagom bolešću zalistaka mogu godinama biti bez značajnih tegoba i zahtijevati samo, redovne kontrole.

S druge strane, ozbiljna bolest zaliska može zahtijevati intervenciju kako bi se spriječilo dalje opterećenje srca ili razvoj komplikacija.

Kod određenih pacijenata zalistak se može popraviti, dok se kod drugih mora zamijeniti.

Odluka zavisi od konkretnog nalaza, simptoma, funkcije srca, vrste zaliska i ukupnog zdravstvenog stanja.

Koje komplikacije mogu nastati ako se bolest ne prati?

Blage bolesti srčanih zalistaka ne moraju nužno dovesti do ozbiljnih posljedica.

Međutim, uznapredovala ili neliječena bolest može biti povezana sa komplikacijama kao što su:

• srčana slabost,

• poremećaji srčanog ritma, uključujući atrijalnu fibrilaciju,

• moždani udar,

• krvni ugrušci,

• infektivni endokarditis.

Rizik zavisi od vrste i težine bolesti, kao i od toga koji je zalistak zahvaćen.

Srčani zalisci i fizička aktivnost

Osoba sa dijagnostikovanom bolešću srčanih zalistaka ne bi trebalo samostalno da odlučuje o tome koliko intenzivno smije vježbati.

Kod blagih oblika fizička aktivnost često može biti dio zdravog načina života, dok kod težih oblika određene vrste napora mogu zahtijevati ograničenja.

Preporuka zavisi od funkcije srca, vrste i težine bolesti, simptoma i rezultata pregleda.

Ako se tokom fizičke aktivnosti pojave bol u grudima, izrazita zadihanost, vrtoglavica ili nesvjestica, aktivnost treba prekinuti i potražiti medicinski savjet.

Kako čuvati zdravlje srca i zalistaka?

Ne možemo spriječiti sve bolesti srčanih zalistaka, naročito one koje su urođene ili povezane sa starenjem.

Ipak, zdrav način života može doprinijeti očuvanju ukupnog kardiovaskularnog zdravlja.

Korisne navike uključuju:

• održavanje zdrave tjelesne težine,

• redovnu fizičku aktivnost u skladu sa zdravstvenim stanjem,

• uravnoteženu ishranu,

• kontrolu krvnog pritiska,

• kontrolu holesterola i šećera u krvi,

• izbjegavanje pušenja,

• ograničavanje alkohola,

• redovne zdravstvene kontrole.

Posebno je važno da osobe kojima je već dijagnostikovana bolest srčanih zalistaka dolaze na preporučene kontrole i prijave ljekaru nove ili pogoršane simptome.

Kada treba potražiti ljekarsku pomoć?

Ako se pojave novi simptomi kao što su ponavljana zadihanost, neobičan umor, vrtoglavica, lupanje srca ili oticanje nogu, potrebno je razgovarati sa ljekarom.

Posebnu pažnju zahtijevaju:

• bol u grudima,

• izražena zadihanost,

• nesvjestica,

• naglo pogoršanje simptoma,

• osjećaj da ne možete normalno udahnuti.

Iznenadni jaki bol u grudima, naročito ako se širi prema ruci, leđima, vratu ili vilici, ili je praćen otežanim disanjem, zahtijeva hitnu medicinsku pomoć.

Srčani zalisci i funkcija: šta je najvažnije zapamtiti?

Srčani zalisci imaju jednostavan, ali izuzetno važan zadatak, omogućavaju da krv kroz srce prolazi u pravilnom smjeru i sprečavaju njeno vraćanje.

Četiri srčana zaliska su:

Srčani zalistak	Položaj	Osnovna funkcija
Mitralni	između lijeve pretkomore i lijeve komore	omogućava protok krvi prema lijevoj komori
Aortni	između lijeve komore i aorte	omogućava izlazak krvi iz srca u aortu
Trikuspidalni	između desne pretkomore i desne komore	omogućava protok krvi prema desnoj komori
Pulmonalni	između desne komore i plućne arterije	omogućava protok krvi prema plućima

Najvažniji poremećaji funkcije su stenoza, kada se zalistak ne otvara dovoljno, i regurgitacija, kada se ne zatvara potpuno i krv se vraća unazad.

Često postavljana pitanja o srčanim zaliscima

Koliko srčanih zalistaka ima čovjek?

Čovjek ima četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, trikuspidalni i pulmonalni.

Koja je funkcija srčanih zalistaka?

Njihova osnovna funkcija je da kontrolišu protok krvi kroz srce. Otvaraju se kako bi krv mogla proći i zatvaraju se kako bi spriječili njen povratak.

Koji je najčešći problem srčanih zalistaka?

Problemi mogu uključivati stenozu, kada je otvor zaliska sužen, i regurgitaciju, kada zalistak propušta krv unazad. Koji će problem biti najznačajniji zavisi od konkretnog zaliska i uzroka bolesti.

Da li bolest srčanih zalistaka uvijek izaziva simptome?

Ne. Neki ljudi nemaju nikakve simptome, posebno u ranijim ili blažim stadijumima bolesti. Zbog toga se problem ponekad otkrije slučajno tokom pregleda ili nakon što ljekar čuje šum na srcu.

Da li je šum na srcu znak bolesti zaliska?

Šum može biti znak poremećenog protoka krvi kroz srce i može se javiti kod bolesti zalistaka, ali sam šum ne znači automatski da postoji ozbiljna bolest. Za procjenu su potrebni pregled i, kada je indicirano, dodatne pretrage poput ehokardiografije.

Koji pregled najbolje pokazuje funkciju srčanih zalistaka?

Ehokardiografija je jedan od ključnih pregleda za procjenu strukture i funkcije srčanih zalistaka i protoka krvi kroz srce.

Može li se bolest srčanih zalistaka liječiti?

Da. Liječenje zavisi od vrste i težine bolesti. Nekim osobama dovoljno je praćenje, dok drugima mogu biti potrebni lijekovi, popravka ili zamjena zaliska.

Da li se bolest srčanih zalistaka može potpuno izliječiti?

Zavisi od uzroka i vrste bolesti. Neka stanja mogu se uspješno liječiti ili korigovati intervencijom, dok druga zahtijevaju dugoročno praćenje. O prognozi se ne može pouzdano zaključivati bez konkretnog nalaza i procjene kardiologa.

Zaključak

Srčani zalisci i funkcija predstavljaju jedan od temelja pravilnog rada srca. Četiri zaliska: mitralni, aortni, trikuspidalni i pulmonalni omogućavaju da krv prolazi kroz srce u pravilnom smjeru i sprečavaju njen povratak.

Kada se zalistak suzi i ne može dovoljno da se otvori, nastaje stenoza. Kada se ne zatvara potpuno i dozvoljava vraćanje krvi, nastaje regurgitacija. Ove promjene mogu biti blage i zahtijevati samo, praćenje, ali ozbiljniji oblici mogu opteretiti srce i dovesti do komplikacija.

Simptomi poput zadihanosti, neobičnog umora, vrtoglavice, nesvjestice, lupanja srca, oticanja nogu ili bola u grudima ne treba ignorisati. Budući da se simptomi mogu preklapati sa brojnim drugim zdravstvenim stanjima, dijagnozu treba postaviti ljekar, a ehokardiografija je jedan od najvažnijih pregleda za procjenu funkcije srčanih zalistaka.

Važna napomena: Ovaj tekst služi za edukativne i informativne svrhe i ne predstavlja zamjenu za pregled, dijagnozu ili liječenje koje preporučuje ljekar. Ako imate simptome, poznatu bolest srčanih zalistaka ili nalaz sa ehokardiografije koji ne razumijete, razgovarajte sa kardiologom ili drugim kvalifikovanim zdravstvenim radnikom.