Kompulzivno prejedanje – Uzroci, simptomi, posljedice i načini oporavka

Kompulzivno prejedanje je poremećaj koji pogađa sve veći broj ljudi širom svijeta, bez obzira na pol, godine ili tjelesnu težinu. Iako se često pogrešno doživljava kao „slab karakter“ ili „nedostatak samokontrole“, u stvarnosti je riječ o ozbiljnom poremećaju ishrane koji ima snažne psihološke, emocionalne i fizičke korijene.

Kompulzivno prejedanje – Uzroci, simptomi, posljedice i načini oporavka

U ovom članku detaljno ćemo objasniti:

• šta je kompulzivno prejedanje, 
• kako ga prepoznati, 
• koji su njegovi uzroci i posljedice, 
• koje su najefikasnije strategije liječenja i oporavka. 

Cilj teksta je da pruži pouzdane informacije, smanji stigmu i ohrabri osobe koje se bore s ovim problemom da potraže pomoć.

Šta je kompulzivno prejedanje?

Kompulzivno prejedanje (engl. Binge Eating Disorder – BED) je poremećaj ishrane koji karakterišu ponavljane epizode unošenja velike količine hrane u kratkom vremenskom periodu, uz osjećaj gubitka kontrole nad jedenjem. Za razliku od bulimije, kod kompulzivnog prejedanja ne dolazi do namjernog povraćanja, pretjeranog vježbanja ili korištenja laksativa nakon obroka. Upravo zbog toga, ovaj poremećaj često ostaje neprepoznat ili se pogrešno poistovjećuje s „prejedanjem iz navike“.

Ključne karakteristike kompulzivnog prejedanja

• Jedenje velikih količina hrane čak i bez fizičke gladi
• Osjećaj gubitka kontrole tokom jela
• Jedenje vrlo brzo
• Jedenje u tajnosti, iz stida
• Osjećaj krivice, srama ili gađenja nakon epizode
• Nemogućnost da se prestane jesti i kada se pojavi fizička nelagoda

Koliko je kompulzivno prejedanje često?

Kompulzivno prejedanje je najčešći poremećaj ishrane, češći čak i od anoreksije i bulimije zajedno. Može se javiti kod:

• djece i adolescenata
• odraslih osoba
• muškaraca i žena (iako se češće dijagnostikuje kod žena)

Važno je naglasiti da osoba s kompulzivnim prejedanjem ne mora biti gojazna – poremećaj se može javiti i kod osoba normalne tjelesne mase.

Uzroci kompulzivnog prejedanja

Kompulzivno prejedanje ne nastaje zbog slabosti, već kao rezultat složenog spleta faktora.

1. Psihološki uzroci

Psihološki faktori imaju ključnu ulogu u razvoju ovog poremećaja.

Najčešći su:

• hronični stres
• anksioznost i depresija
• nisko samopouzdanje
• emocionalna praznina
• nerazriješene traume (posebno iz djetinjstva)

Hrana često postaje mehanizam za suočavanje s emocijama, način da se trenutno ublaži tuga, usamljenost, ljutnja ili dosada.

2. Emocionalno jedenje

Kompulzivno prejedanje je često povezano s emocionalnim jedenjem, gdje se hrana koristi kao „utjeha“.

Primjeri emocionalnih okidača:

• stres na poslu
• porodični konflikti
• osjećaj neuspjeha
• društveni pritisci
• usamljenost

Vremenom se razvija obrazac: emocija → hrana → kratko olakšanje → krivica → nova epizoda.

3. Stroge dijete i restrikcija hrane

Paradoksalno, česte i stroge dijete mogu povećati rizik od kompulzivnog prejedanja.

• dugotrajno izgladnjivanje
• zabrana „loše“ hrane
• preskakanje obroka

Ovakav pristup stvara psihološku i fizičku potrebu za prejedanjem, što često vodi u začarani krug.

4. Biološki i genetski faktori

Istraživanja pokazuju da:

• određeni hormoni (leptin, grelin) mogu biti poremećeni
• genetika može igrati ulogu
• promjene u moždanim centrima za nagradu utiču na ponašanje u vezi s hranom

Ovo dodatno potvrđuje da kompulzivno prejedanje nije stvar izbora.

Simptomi kompulzivnog prejedanja

Prepoznavanje simptoma je prvi korak ka oporavku.

Fizički simptomi

• naglo povećanje tjelesne mase
• bolovi u stomaku
• nadutost
• refluks i probavne smetnje
• hronični umor

Psihološki simptomi

• osjećaj srama i krivice
• gubitak kontrole
• opsesivne misli o hrani
• povlačenje iz društva
• pad samopouzdanja

Posljedice kompulzivnog prejedanja

Ako se ne liječi, ovaj poremećaj može imati ozbiljne posljedice.

Fizičke posljedice

• gojaznost
• dijabetes tipa 2
• povišen krvni pritisak
• srčane bolesti
• problemi sa zglobovima

Mentalne i emocionalne posljedice

• depresija
• anksiozni poremećaji
• socijalna izolacija
• povećan rizik od drugih poremećaja ishrane

Dijagnoza kompulzivnog prejedanja

Dijagnozu postavlja:

• psiholog
• psihijatar
• ljekar specijalista

Kriterijumi uključuju:

• učestalost epizoda (najmanje jednom sedmično tokom tri mjeseca)
• odsustvo kompenzatornih ponašanja
• prisutan osjećaj gubitka kontrole

Kako se liječi kompulzivno prejedanje?

Dobra vijest je da je oporavak moguć.

1. Psihoterapija

Najefikasniji oblik liječenja je kognitivno-bihevioralna terapija (KBT), koja pomaže u:

• prepoznavanju okidača
• promjeni negativnih obrazaca razmišljanja
• razvoju zdravijih strategija suočavanja

Takođe se koriste:

• terapija usmjerena na emocije
• grupna terapija
• trauma-terapija

2. Rad na odnosu s hranom

Cilj nije dijeta, već:

• redovni obroci
• uklanjanje zabrana hrane
• razvoj svjesnog jedenja (mindful eating)

3. Podrška okoline

Podrška porodice i prijatelja ima ogroman značaj.

Važno je:

• ne osuđivati
• ne davati savjete bez pitanja
• slušati i pružiti razumijevanje

4. Farmakološka terapija (po potrebi)

U nekim slučajevima, ljekar može preporučiti:

• antidepresive
• terapiju za regulaciju impulsa

Lijekovi se uvijek koriste uz psihoterapiju, ne kao jedino rješenje.

Kako pomoći sebi – praktični savjeti

Ako se prepoznajete u ovom tekstu, važno je znati da niste sami.

Koraci ka oporavku

• vodite dnevnik emocija, ne kalorija
• jedite redovno
• izbjegavajte ekstremne dijete
• potražite stručnu pomoć
• budite strpljivi prema sebi

Oporavak nije linearan proces, ali je moguć.

Razbijanje mitova o kompulzivnom prejedanju

❌ „Samo treba više volje“

✔ Potreban je stručan i empatičan pristup

❌ „To je isto što i prejedanje“

✔ Kompulzivno prejedanje je ozbiljan poremećaj

❌ „Samo gojazni ljudi imaju ovaj problem“

✔ Pogađa ljude svih tjelesnih građenja

Zaključak

Kompulzivno prejedanje je kompleksan poremećaj koji zahtijeva razumijevanje, stručnu pomoć i saosjećanje. Iako put ka oporavku može biti izazovan, uz pravu podršku moguće je ponovo izgraditi zdrav odnos s hranom i sobom.

Ako sumnjate da vi ili neko vama blizak ima problem s kompulzivnim prejedanjem, ne čekajte – potražite pomoć. Briga o mentalnom zdravlju jednako je važna kao i briga o fizičkom.